Nega i higijena

Nega i higijena

Bebina koža

Bebina koža – ružičasta, meka, glatka izaziva osmeh i potrebu za dodirom.

Po rođenju, veoma je tanka i osetljiva, prekrivena masnim žućkastim slojem koji se zove sirasti maz, nedovoljno je razvijena, a struktura i funkcija se mnogo razlikuje od kože odraslih.

Kožu čine tri različita sloja:

Spoljašnji sloj epiderm ima funkciju barijere i daje koži čvrstinu i zaštitu. Mnoštvo nervnih završetaka koji se ovde nalaze, zaslužno je za to da beba preko kože oseća. Ovaj sloj kože je kod beba tanji i propustljiviji nego kod odraslih. Zato beba kroz kožu može da upije više štetnih materija nego koža odraslih. Sledeći sloj derm u kom se nalaze znojne, lojne žlezde, folikuli dlake i vezivno tkivo, čvrsto je povezano sa epidermom. Kolagen i druge vrste vezivnog tkiva čine kožu glatkom i elastičnom. Kod beba je smanjena funkcija znojnih i lojnih žlezda. Zbog toga beba teško reguliše promene telesne temperature. Kada nema znoja a organizam se pregreje, preko bebine kože ne može da se rashladi. Smanjen je rad lojnih žlezda, što dovodi do toga da je zaštitni hidrolipidni sloj tanak. Brzo se i lako spira naročito ako se koriste kupke i šamponi. Taj omotač kože (hidrolipidni sloj) se sastoji od vode i finih masnoća (masnih kiselina) koje svojom blagom kiselošću odbijaju mikrobe. Zato je važno da se tek rođene bebe ne kupaju često. Poslednji i najdublji sloj je potkožni masni sloj, hipoderm koji se sastoji od masnog tkiva u kom se nalaze krvni sudovi i nervi. On skladišti energiju (masno tkivo), pružaju zaštitu i izolaciju. Mreža krvnih sudova je nerazvijena. Krvni sudovi se skupljaju i šire u zavisnosti od spoljašnje temperature i tako štite telo od gubitka toplote (skupljanjem) i pregrejanosti (širenjem), a obzirom da krvna mreža u koži bebe nije razvijena kažemo da je beba termo nestabilna, tj. sporo se prilagođava promenama temperature. Ipak za dve do tri nedelje beba dobija na težini, slojevi kože se zadebljavaju i stanje je potpuno drugačije.Tokom prvih nekoliko meseci, koža će znatno ojačati, postati deblja i manje propustljiva, a samim tim i manje osetljiva na spoljašnje faktore. Koža se najviše razvija tokom prve četiri godine života. Nekada se obično na leđima, vide nežne tanke dlačice, zovemo ih lanugo, a na licu se mogu videti sitne bele bubuljice, sitnije od glave čiode (milije). Koža bebe ponekada može biti suva i perutava, naborana, jako crvena ili mramorna modro išarana. Osipi na lici i po telu, crvene tačkice mogu dramatično da izgledaju, a već sutradan nestanu kao da ih nikada nije ni bilo. Sve ove promene su normalne, rezultat nezrele kože i kako beba napreduje i dobija na težini, koža se razvija, potkožni sloj se uvećava, najveći broj promena se spontano izgubi i ne zahteva nikakav tretman.