Padovi su kod dece najčešći način povređivanja. Po prirodi radoznalo, dete će se gotovo svakoga dana, ponekad i više puta dnevno, naći u riziku od pada – bilo da je u pitanju pad sa police u kući, sa penjalice na igralištu, sa drveta u dvorištu ili parku. Najveći broj dečijih padova završava se bez posledica ili dete bude malo ogrebano ili ugruvano. Međutim, treba imati na umu da padovi mogu imati i ozbiljne posledice, naročito kod beba i male dece.
Ono što je ohrabrujuće jeste da se većina padova može sprečiti, a ključnu ulogu u tome imaju upravo roditelji i svi oni koji brinu o deci.
Ako se i pored najveće pažnje desi da vaše dete padne, smirite ga i utešite umirujućim dodirom i rečima. Na mesto nastanka modrice stavite hladan oblog ili led (uvijen u krpu ili maramicu). Ukoliko se dete prilikom pada žali na jak bol u nozi ili ruci, ne može ili teško hoda,a na mestu povrede postoji izražen otok, treba misliti na postojanje uganuća, iščašenja ili preloma. Ukoliko se prilikom pada dete poseklo – kod površnih ranica, ranu možete isprati vodom i sapunom, kako biste uklonili prljavštinu. Nakon toga na ranu poprskajte antiseptik za rane Ukoliko postoji krvarenje – treba ga zaustaviti pristisom sterilne gaze na ranu. Ukoliko je dete prilikom pada udarilo glavu, ali nije gubilo svest i ponaša se normalno, pažljivo pratite njegovo ponašanje narednih 48 sati, kako biste uočili neobične znake koji mogu ukazati na postojanje teže povrede.
Dete odvedite kod lekara ukoliko:
- je veoma pospano ili se teško budi,
- se žali na vrtoglavicu,
- počne da povraća,
- se žali na bolove u glavi, vratu ili leđima,
- ne može normalno da hoda, koristi, savija noge ili ruke, ili oseća veliki bol pri pokretima ili na mestu udarca,
- se žali na probleme sa vidom,
- primetite da ne može normalno da fokusira očima.
Pozovite službu hitne pomoći na 194 ukoliko:
- je dete u nesvesnom stanju,
- dete nakon pada ne može ili se veoma teško pomera,
- dete ima teškoće sa disanjem,
- je dete svesno ali veoma uznemireno,
- dete jako povraća (u mlazu),
- je dete delimično svesno, bunca, ima napad sličan epileptičnom.
Ukoliko je dete bez svesti i ne daje znake života, potrebno je odmah otpočeti sa kardiopulmonalnom reanimacijom i što pre pozvati hitnu medicinsku pomoć (194).